Najpopularnija izletišta za posjetioce Sarajeva

Sjeverno od Sarajeva nalazi se prostrana visoravan koja se proteže na velikom prostoru. Prosječna nadmorska visina te visoravni kreće se u rasponu od 800 do 1000 metara nadmorske visine (mnv) i na njoj se nalazi veći broj brda s lokalnom oznakom planine, kao što su: Tvrtkovac, Tajan, Lipnica, Karasanovina, Zvijezda, te sarajevski Ozren koji obuhvata vrhove Bukovik i Crepoljsko.

Cio predio nalazi se pod cvjetnim planinskim pašnjacima i značajnim područjima pod crnogoričnom i dijelom mješovitom šumom. Ovo područje je od davnina bilo rado posjećeno izletište Sarajlija, počevši od planinara, alpinista, speleologa i lovaca. Na toj cijeloj površini postoji niz raznih staza i planinarskih puteva.
Inače, cijelo ovo područje je bogato manjim i većim vodotocima i izvorima nezagađene vode. Jedno od takvih područja je spomenik prirode Skakavac s vodopadom visine 98 metara. Područje obiluje značajnim prirodnim vrijednostima, jedinstvenim fenomenom eko-klime vodnog režima, visokim stepenom bioloških raznolikosti, endemskim i reliktnim vrstama biljaka, gljiva i životinja. Također je evidentirano bogatstvo lovnom divljači, te izrazito vrijednim i rijetkim pticama.

VODOPAD SKAKAVAC

Briga o očuvanju vodopada Skakavac kao hidrološkog spomenika vodi se još od davne 1954. godine kada je stavljen pod zaštitu države. Dom na Skakavcu se neće obnavljati prema odluci Vlade Kantona Sarajevo zbog zaštite ovog područja. Upravo Skakavački potok izvire oko 100 metara uzvodno od ruševina doma. Na samo nekoliko stotina metara nizvodno vode ovog potoka obrušavaju se preko stjenovitog skoka u duboki klanac Peračkog potoka.
Količine vode koje se obrušavaju relativno su male, a najveće su u proljeće kada nastupi topljenje snijega.

Planinari su nakon minulog rata pod vrhom Bukovika ponovno izgradili planinarski dom, a na južnim padinama ponad Sarajeva na Čavljaku „niknula“ su dva nova planinarska doma. Domovi su otvoreni vikendom, praznikom, i po dogovoru s domaćinom. Na potezu od Barica do Čavljaka nalazi se više ugostiteljskih objekata, a na području Crepoljskog, u neposrednoj blizini vrha, dva ugostiteljska objekta i lovački dom. Zbog većeg broja izgrađenih makadamskih i šumskih puteva ovo područje je pogodno za vožnju brdskim biciklom.

Inače, na vrhu Bukovika nalazi se radiorelejna stanica sa stalnom posadom. S vrha se vidi Sarajevo i veliki broj planina, a u danima kada je vidljivost dobra i Bobotov kuk (2523 mnv) – najviši vrh Durmitora u Republici Crnoj Gori.

NEKROPOLE SA STEĆCIMA

Ako se s vrha krene južnom padinom, odnosno presiječe put koji vodi s radiorelejne stanice u planinarski dom, i spusti na seoski put, te njime nastavi desno u pravcu Prijeke njive (oko 30 minuta), doći će se do nekropole sa stećcima. Stećci se, naime, nalaze odmah ispod raskršća (1280 mnv) za Donje Močioce i Palež na rubu dubokog klanca, kojim protječe potok Lučica. Nekoliko stećaka ukrašeno je zanimljivim ornamentima. U blizini stećaka može se posjetiti vodopad na Lučici pod Gradinom (1180 mnv). Vodopad je skromne visine i količine vode, ali ambijent u kojem se on nalazi pruža poseban ugođaj pa stoga svakako zaslužuje posjetu, naročito u proljeće. Od stećaka do vodopada potrebno je oko 30 minuta hoda.

SEDAM VRELA

Obilazak ovog područja može se nastaviti posjetom platou Čardak (1350 mnv) koji je s jedne strane oivičen vertikalnom stijenom. Na vrhu stijene je dobar vidikovac na Sarajevo i okolne planine. Podno stijena je duboki klanac Nahorevskog potoka, do čijeg se vrela s vidikovca stiže za oko 15 minuta. Izvor Nahorevskog potoka poznat je pod imenom Sedam vrela (1250 mnv), a vremenom nekoliko njih je zatrpano siparom Bijele stijene.

Kada je u pitanju pravac ture obilaska za Crepoljsko, na 1200 mnv nalazi se jama Čavljak duboka više od 200 metara. Jama je dobila ime po čavkama koje žive u njoj. Vrh Crepoljskog prvi put se vidi sa Pjeskovite ravni (1370 mnv). Inače, po izlasku na vrh koji dominira u kraju u vidokrugu se nalazi dvadesetak planina, počevši od Romanije na istoku pa do Vlašića na zapadu.